* * *

Začinska paprika "Crveno zlato"

U prostorijama Kulturno-razvojnog centra (KRC) Bilje, 11. lipnja 2025. održano je nekoliko stručnih radionica koje su okupile predstavnike znanstvenih institucija, proizvođače začinske paprike, studente i ostale zainteresirane građane. Prvu radionicu vodio je prof. dr. sc. Tomislav Vinković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, koji je predstavio rezultate dvogodišnjeg istraživanja provedenog u suradnji s lokalnim OPG-ovima na tri lokacije – u Karancu, Branjinom Vrhu i u Lugu. Tema prezentacije bila je "Proizvodnja autohtone začinske paprike – primjena biostimulatora i reducirane gnojidbe".

Prof. dr. sc. Tomislav Vinković
Cilj eksperimenta bio je ispitati može li se primjenom biostimulatora smanjiti potreba za mineralnim gnojivima bez negativnog utjecaja na prinose. Baranjsko tlo, koje je blago kiselo, bogato humusom i pogoduje uzgoju paprike, bilo je idealna podloga za provođenje ovakvog istraživanja. Tijekom vegetacije provedeno je ukupno devet različitih tretmana s biostimulatorima, od klijanja do zrelosti biljke. Biostimulatori su korišteni kao sredstvo za smanjenje agrobiotičkog stresa te su se pokazali učinkovitim – eksperiment je donio veće prinose uz 30% manje utrošenog gnojiva, a neto-dohodak proizvođača bio je viši. Zaključeno je kako začinska paprika iznimno dobro uspijeva u Baranji, a rezultatima ovog istraživanja doprinosi se dugoročnom cilju LAG-a Baranja da se osnuje lanac proizvođača začinske paprike kao proizvoda s dodanom vrijednosti, kao i brendiranju baranjske paprike kao prepoznatljivog baranjskog proizvoda, što je u strategije LAG-a Baranja navedeno kao jedan od indikatora mjerenja za ostvarivanje ciljeva u LRS. Istaknuto je kako je danas nužno imati priču uz svaki tradicionalni lokalni proizvod – a Baranja tu ima veliki potencijal.

Nakon prezentacije razvila se živa rasprava među prisutnima, što je potvrdilo važnost teme i potrebu za daljnjim zajedničkim promišljanjem i djelovanjem.

Polaznici radionice o začinskoj papriciIzv. prof. dr. sc. Ivan Plašćak
Sljedeće izlaganje održao je izv. prof. dr. sc. Ivan Plašćak, također s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. U svom izlaganju ukazao je na ključni društveni izazov – i dalje prisutan otpor prema suradnji i udruživanju među proizvođačima, ali je fokus stavio na mogućnosti koje nudi tehnologija, konkretno GIS (Geographical Information System). Prezentacija je uključivala i kratki film koji je prikazao kako GIS funkcionira u praksi, primjerice kod odabira optimalnih lokacija za škole i druge objekte. Međutim, poseban naglasak stavljen je na primjenu GIS-a u poljoprivredi, naročito u proizvodnji začinske paprike.

Profesor je podsjetio na studiju iz 2018. godine u kojoj je izrađena detaljna GIS-analiza optimalne namjene poljoprivrednog zemljišta za uzgoj paprike u Općini Bilje. Sustav GIS omogućava precizno planiranje korištenja zemljišta na temelju brojnih podataka – klimatskih uvjeta, tipa reljefa, nagiba, pH-vrijednosti tla, sadržaja humusa, količine podzemnih voda i mnogih drugih varijabli. Korištenjem tih podataka izrađen je model koji prikazuje najpovoljnije lokacije za uzgoj začinske paprike, ali i dodatni model ranjivosti tla, kako bi se omogućila zaštita okoliša. Najidealnija proizvodna područja su ona u kojima se preklapaju visoka pogodnost za uzgoj i niska ranjivost tla.

Ova radionica pokazala je kako spoj znanosti, moderne tehnologije i lokalne proizvodnje može postati snažna osnova za strateški razvoj i brendiranje proizvoda koji su duboko ukorijenjeni u identitet Baranje.

Izv. prof. dr. sc. Ivan Kelić
Treću radionicu na događaju održanom 11. lipnja u Kulturno-razvojnom centru Bilje vodio je izv. prof. dr. sc. Ivan Kelić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Tema njegovog predavanja bila je "Nužnost kreiranja imidža proizvoda". Već u uvodu ukazao je na paradoksalnu situaciju u kojoj mnogi kvalitetni proizvodi, unatoč svojoj stvarnoj vrijednosti, ne uspijevaju doći do potrošača jer nisu adekvatno predstavljeni. Istaknuo je kako imidž proizvoda, njegova priča i emocionalna povezanost koju izaziva kod kupca postaju presudni faktori u tržišnoj uspješnosti. Kao dio istraživačkog procesa, njegovi studenti su radili na idejama povezivanja proizvodnje paprike s turizmom – ukupno je bilo 12 timova, a dvije najbolje studentske grupe predstavile su svoje projekte u nastavku događanja.

Profesor je posebno naglasio koncept današnje "ekonomije doživljaja", u kojoj potrošači nisu više pasivni primatelji poruka, već su educirani i imaju mogućnost brzo provjeriti sve informacije putem interneta i pametnih telefona. Upravo zato je emocionalni i doživljajni sloj komunikacije ključan. Kao ilustrativan primjer naveo je praksu tvrtke "Podravka", koja koristi metodu "sunca" – okupljanjem potrošača ispituju se sve asocijacije koje im dolaze na pamet pri spomenu brenda, primjerice za "Vegetu". Na temelju tih rezultata razvili su novu liniju proizvoda – "BioVegeta", s poboljšanim sastavom i novim pakiranjem koje odgovara potrebama svjesnijih potrošača.

Jedan od ključnih pojmova bio je senzorni brending – koncept proizašao iz psihologije koji se temelji na komunikaciji s potrošačem putem svih osjetila: vida, zvuka, okusa, mirisa i dodira. Ambalaža, tekstura, boje i zvuk otvaranja pakiranja – sve to utječe na doživljaj proizvoda. Kelić je istaknuo kako se proizvođači začinske paprike mogu ugledati na proizvođače meda, konkretno na brend "Apimel", koji je razvio tri linije proizvoda – Classic, Plus i Premium – čime je diferencirao ponudu i stvorio prepoznatljiv identitet.

Naglašena je važnost definiranja buyer persona, odnosno zamišljenih idealnih kupaca, kako bi se marketinški sadržaj usmjerio preciznije, unaprijedila interakcija na društvenim mrežama, poboljšao razvoj proizvoda i jasno usmjerio fokus širenja poslovanja. Strategija rasta, prema Keliću, trebala bi uključivati proširenje asortimana proizvoda baziranih na paprici, čime se dodatno povećava tržišna prisutnost i prepoznatljivost.

Profesor je naglasio važnost pristupa Show, don’t tell – umjesto da se samo govori o kvaliteti, treba ju pokazati. Kao primjer naveo je "Nike", koji je vizualno prikazivao zračne jastučiće u tenisicama kako bi kupac sam zaključio o inovativnosti proizvoda. Isto vrijedi i za lokalne proizvođače paprike – treba pokazati da su posebni, lokalni i vrijedni pažnje.

Uz to je spomenuo i tzv. IKEA-efekt – fenomen emocionalne povezanosti koji nastaje kada kupac sam aktivno sudjeluje u stvaranju proizvoda. Upravo zato je važno uključiti potrošača u priču proizvoda, dati mu ulogu u procesu – bilo kroz edukaciju, "uradi sam" pristup, sudjelovanje u pakiranju ili personalizaciji.

Zaključno, profesor Kelić je istaknuo kako lokalni proizvođači paprike imaju sve preduvjete za stvaranje snažnog i prepoznatljivog brenda – ali da je za to nužno razvijati imidž, komunicirati iskustvo, te uključiti potrošača u emocionalnu i identitetsku priču proizvoda. Također bi bilo korisno uključiti kupca u priču proizvoda – potaknuti "uradi sam" pristup, razviti elemente personifikacije proizvoda, omogućiti participaciju kupca u proizvodnom procesu te posebnu pažnju posvetiti njegovoj edukaciji.

Prva studentska grupa
Na završetku događanja dvije studentske grupe s Ekonomskog fakulteta u Osijeku predstavile su svoje projekte usmjerene na povezivanje začinske paprike i turizma. Prva grupa predstavila je projekt pod nazivom "Začini s Biljem", koji uključuje razvoj web-stranice i postavljanje QR-kodova na proizvode, što bi korisnike vodilo direktno na mrežne sadržaje. Osmislili su proljetno-ljetne i jesensko-zimske turističke ture kako bi se razbila sezonalnost ponude. Na svakoj lokaciji unutar rute bila bi postavljena statua paprike s QR- kodom koji bi posjetiteljima omogućio da se aktivno uključe u turistički doživljaj. Projekt uključuje i organizaciju raznih manifestacija i edukativnih događanja, a poseban fokus stavljen je na mlađu publiku putem Instagram-profila s kombinacijom šaljivih vizuala, klasičnih videozapisa i recepata s paprikom kao glavnim sastojkom, poput fiš-paprikaša. Za širu vidljivost planirana je suradnja s dvoje influencera.

Pet baranjskih restorana u projektu 'Obilje okusa'Druga studentska grupa
Druga grupa predstavila je projekt "Obilje okusa", također usmjeren na sinergiju turizma i začinske paprike. Njihova kampanja pod nazivom "Naljuti se" bila bi posvećena promociji ljutih paprika kroz gastrodoživljaj u pet restorana. Ključna ideja bila je razviti prepoznatljiv brend temeljen na reakcijama kušača jela, koje bi se bilježile i objavljivale u obliku kratkih videa na TikToku i Instagramu. Svako jelo bilo bi popraćeno ljestvicom ljutine, kako bi se gostima omogućilo da odaberu razinu koja odgovara njihovoj toleranciji ili ih izazove na kulinarsku avanturu i izazov, uz istovremeno poštivanje zdravstvenih ograničenja. I ovaj tim je u promociji predvidio suradnju s influencerom kako bi dodatno pojačali vidljivost kampanje. (Stefan Dabić)

* * *

Projekt suradnje "Od tradicije do brenda" nastavlja se novim edukacijama i aktivnostima koje će pružiti konkretne alate lokalnim proizvođačima za jačanje konkurentnosti i prepoznatljivosti na tržištu.